Dom brani svoj

Zanimljiv je odlazak Dobroslava Parage i HSP 1861 u Jasenovac i u svom članku napao Ustaškuvlast u NDH !

Krešimir Pavelić 2008-04-28 u 10:22:54

"PARAGA IZDAJNIK"

Početkom kolovoza mjeseca 1990. godine se vratio se D.Paraga iz Amerike kamo je bio otišao kao slovenski državljanin i sa slovenskom putovnicom 1998 godine. Na obnoviteljskom saoru Hrvatske stranke prava 25. veljače 1990. godine kooptiran je u HSP i ujedno imenovan za pivremnog predsjednika stranke tj. do prvog općeg sabora HSP-a. Početkom kolovoza mjeseca 1990. vratio se Paraga iz SDA-a i odmah preuzeo dužnost na koju je bio izabran. Nažalost, već nakon dva mjeseca od dana preuzimanja predsjedničke dužnosti u stranci je izazvao sukob s osmoricom od deset obnovitelja stranke. Iskoristivši prava koja mu pripadaju na temelju sttuta, odnosno zlorabeći ta prava, odmah ih je svih osam suspendirao iz HSP-a, osim dopredsjednika Ante Paradžika i političkog tajnika Krešimira Pavelića. Dakako, ovu dvojicu neko karaće vijeme pustio je na miru da bi ih kasnije "ODSTRIJELIO" kada se steknu povoljniji uvjeti. Uzurpiravši svu vlas u stranci, poistovjetivši sebe sa strankom, Paraga je počeo dovoditi u HSP krajnje sumljive osobe. Jedna od takvih bio je izvjesni Alija Šiljak rodom, navodno iz Foče. Ovaj je pak krajem 1990. godine u stranku doveo dr. Davorina Perinovića iz BIH, kojeg je iz svojih redova bio te iste godine izbacio HDZ BiH.
Na prvom saboru Hrvatske stranke prava u veljači mjesecu 1991. godine Paraga je, kao potvrđeni predsjednik stranke, predložio Šiljka i Perinovića u predsjedništvo HSp-a, što je na saboru bilo i prihvaćeno. Međutim, Alija Šiljak je nakon svog izbora u predsjedništvopočeo ustašovati do te mjere da je nakon svog izbora u predsjedništvo počelo izazicati sumlju. Jedanako e to bilo odnosilo i na Davorina Perinovića. Početkom travnja mjeseca 1991. godine dopredsjednik stranke Ante Paradžik upoznao je neke članove predsjedništva kako ima čvrstu infomaciju da je u HSP ubačena osoba koja je poznata diljem Europe kao kriminalac i silovatelj, koji je bio zatvaran i osuđivan u Italiji, Šapanjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i BiH zbog provala , krađa i silovanja. Iza ove informacije politički tajnik zatražio je od predsjednika stranke da sazove odmah sjednicu predsjedništva kako bi se taj slučaj razmotrio i na temelju toga donijela odgovarajuća odluka.. Nažalost, predsjednik stranke Dobroslav Paraga toga se suprostavio iako je i njemu sve to bilo poznato. Kako je Paraga u svome stajalištu ustrajao u stranci je postupno dolazilo do sve napetije situacije. Dopredsjednik Ate Paradžik došao je do zaljučka kako je u HSP KOS ubacio ne samo Aliju Šiljka nego i Davorina Perinovića, koji su gotovo na svim političkim skupovima. Međutim, krajem svibnja mjeseca 1991. godine Dobroslav Paraga dobiva putem telefona poziv da HITNO otputuje u SAD kako bi se susreo sa nekim AMERIČKIM KONGRESMENIMA koji navodno podržavaju borbu hrvatskog naroda za uspostavu samostalne hrvatske države. I kako to inače biva, Paraga je odmah otputovao u SAD, ne izvjestivši nikoga u vodstvu stranke kamo putuje i iz kojih razloga. No dok je još Paraga boravio u SAD-u dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik i politički tajnik Krešimir Pavelić dobivaju od dužnosnika HSP-a Milana Vukovića iz SAD-a, a koji je bio paragina vza sa nekim kongresmenima, informaciju kako se Paraga sastao sa nekoliko kongresmena i dogovorio način borbe protiv komunističke Jugoslavije. dakako, taj dogovor mora ostati u strogoj tajnosti. Nakon nekoliko dana uže vodstvo HSP-a slučajno doznaje kako je Paraga iz SAd-a donio konkretan plan za osnivanje stranačke vojske, njezinom naoružavanju i financiranju. Dakako, službeno o tom planu nije htio upoznati predsjedništvo stranke niti središnji odbor, opravdajući takav postupak važnošću akcije koja mora ostati u najstrožoj tajnosti. Paraga je tvrdio kako Zbor narodne garde nije hrvatska vojska nego Tuđmanova ikako SAD želi rušiti Jugoslaviju, ali se tome Tuđman protivi. Iz tih razloga HSP mora osnovati Hrvatski obrambeni savz ( HOS ) koji će obnoviti NDH od Sutle do Drine, govorio je paraga pred nekim članovima najužeg vodstva stranke. Svjestan činjenice da jedna politička stranka ne može osnivati stranačku vojsku, jer bi se takav čin protivio pravnom poretku i ujedno bi bio usmjeren prema hrvatskim nacionalnim interesima, zbog toga je politički tajnik Krešimir Pavelić početkom srpnja mjeseca 1991. godine podnio ostavku i ujedno otišao iz stranke. Dopredsjednik HSP-a Ante paradžik imai je isto mišljenje glede osnivanja HOS-a ali je držao da ne treba davati ostavke i odlaziti iz stranke, nego u njoj ostati i unutar nje se boriti protiv Paragine samovolje. čak što više rekao je da se radi o "luđaku" koji je došao na gotovo, kojem se ne smije dopustiti da upropasti stranku i itu pretvori u svoje privatno poduzeće, koje će služiti njemi i tuđinskim interesima. Ante Paradžik, nakon svoje odluke da ostane u stranci, uspio se nametnuti Paragi svojim prijedlozima i od njega zatražio da kao dopredsjednik ujedno obavlja dužnost pročelnika ratnog stožera Hrvatske stranke prava. Da ne bi i sa Paradžikom došao u otvoreni s (Krešimir Pavelić 28.04.2008. (08:52)Krešimir Pavelić 2008-04-28 u 10:24:15

Da ne bi i sa Paradžikom došao u otvoreni sukob Paraga popušta i ujedno ga imenuje na tu dužnost. Preuzevši čelno mjesto u HOS-u Anre Paradžik se zauzimao da dragovoljce treba naoružavati i ujedno ih tako naoružane slati u Zbor narodne garde kao legalne oružane postrojbe. Međutim, tome se usprotivio Paraga tvrdeći da je ZNG Tuđmanova paravojska koja želi očuvati Jugoslaviju. dakako, ta se Paradžikova nastojanja nisu svidjela niti onima koji su dali novac i oružje, jer su sa tim dragovoljcima imali druge planove koji su bili u suponosti od Paradžikovih. Naime, njihov cilj je bio pomoću HOS-a u Hrvatkoj izazvati bratoubilački rat, kakav je bio i za vrijme NDH, te nakon toga pomoću Beograda da izvrši vojnu intervenciju i uguši pobunu. Takvim scenarijem sudbina hrvatskog naroda bila bi zapečaćena za sva vremena.
Nažalost, nije prošlo niti dva mjeseca od dana osnivanja postrojbi HOS-a, Ante Paradžik je ubijen 21. rujna 1991. godine u kasnim noćnim satima kada se vraćao sa jedne političke tribine iz Križevaca ( Paraga je također trebao ići u Križevce ali je iznenada odustao od odlaska ). Tako je nažalost, završio život Ante Paradžika, studentskog lidera iz 1971. godine i jednog od obnovitelja Hrvatske stranke prava i pročelnika Ratnog stožera HOS-a. Je li Ante Paradžik pao kao žrtva stjecajem okolnosti ili se radi o zavjeri KOS-a , teško j reći. Međutim, ipak postoji sumlja da se radi o ovom drugom. To iz razloga što je u istrazi utvrđeno kako je netko putem radija javio policajcima na punktu, sa kojeg je pucano na automobil, kako se u automobilu nlaze martićevci, što je bio izravan poziv da se na njij puca. No, Dobroslav Paraga počeo je javno optuživati tadašnju hrvatsku policiju kao i predsjednika dr Franju Tuđmana kako oni stoje iza ubojstva Ante Paradžika. Međutim, treba postaviti pitanje kome je išlo u prilog Paradžikovo ubojstvo? Tadašnjoj državnoj vlasti i dr. Franji Tuđmanu ili stranim obavještajnim službama ? Pa one su zapravo stajale iza osnivanja postrojbi HOS-a, čija je zadaća trebala biti da se u hrvatskoj izazove bratoubilački rat i tako očuva opstank Jugoslavij pod čizmom Beograda i patronata Londona, Pariza i Washingtona. dakako, zahvaljujući pripadnicima HOS-a, koji su na vrijeme prozreli takvu politiku, njihovi se planovi nisu ostvarili. Tko pročita knjigu Dobroslava Parage koja je izašla iz tiska mjesec dana nakon Paradžikove pogibije pod naslovom " Borba za hrvatsku dražvnu neovisnost", u njoj može pročitati neka imena američkih kongresmena, senatora i dr. koji su navodno podržavali Paraginu politiku za rušenje Jugoslavije i obnovuNDH, kao što su : Traficant, Haris, Lantos, Broomfield, Porter, Riegel, Levin, Dixson, Helmus, Chaffes, Lipinski, Biden, Simon i dr. Zvuči prosto nevjerovatno da jedan američki kongresmen iz nekog altruizma želi obnoviti Nezavisnu Dražavu Hrvatsku. Krešimir Pavelić i knjiga" HRVATSKI HEROSTRATI" (Krešimir Pavelić- Hrvatsk 28.04.2008.

"PARAGA IZDAJNIK"

Početkom kolovoza mjeseca 1990. godine se vratio se D.Paraga iz Amerike kamo je bio otišao kao slovenski državljanin i sa slovenskom putovnicom 1998 godine. Na obnoviteljskom saoru Hrvatske stranke prava 25. veljače 1990. godine kooptiran je u HSP i ujedno imenovan za pivremnog predsjednika stranke tj. do prvog općeg sabora HSP-a. Početkom kolovoza mjeseca 1990. vratio se Paraga iz SDA-a i odmah preuzeo dužnost na koju je bio izabran. Nažalost, već nakon dva mjeseca od dana preuzimanja predsjedničke dužnosti u stranci je izazvao sukob s osmoricom od deset obnovitelja stranke. Iskoristivši prava koja mu pripadaju na temelju sttuta, odnosno zlorabeći ta prava, odmah ih je svih osam suspendirao iz HSP-a, osim dopredsjednika Ante Paradžika i političkog tajnika Krešimira Pavelića. Dakako, ovu dvojicu neko karaće vijeme pustio je na miru da bi ih kasnije "ODSTRIJELIO" kada se steknu povoljniji uvjeti. Uzurpiravši svu vlas u stranci, poistovjetivši sebe sa strankom, Paraga je počeo dovoditi u HSP krajnje sumljive osobe. Jedna od takvih bio je izvjesni Alija Šiljak rodom, navodno iz Foče. Ovaj je pak krajem 1990. godine u stranku doveo dr. Davorina Perinovića iz BIH, kojeg je iz svojih redova bio te iste godine izbacio HDZ BiH.
Na prvom saboru Hrvatske stranke prava u veljači mjesecu 1991. godine Paraga je, kao potvrđeni predsjednik stranke, predložio Šiljka i Perinovića u predsjedništvo HSp-a, što je na saboru bilo i prihvaćeno. Međutim, Alija Šiljak je nakon svog izbora u predsjedništvopočeo ustašovati do te mjere da je nakon svog izbora u predsjedništvo počelo izazicati sumlju. Jedanako e to bilo odnosilo i na Davorina Perinovića. Početkom travnja mjeseca 1991. godine dopredsjednik stranke Ante Paradžik upoznao je neke članove predsjedništva kako ima čvrstu infomaciju da je u HSP ubačena osoba koja je poznata diljem Europe kao kriminalac i silovatelj, koji je bio zatvaran i osuđivan u Italiji, Šapanjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj i BiH zbog provala , krađa i silovanja. Iza ove informacije politički tajnik zatražio je od predsjednika stranke da sazove odmah sjednicu predsjedništva kako bi se taj slučaj razmotrio i na temelju toga donijela odgovarajuća odluka.. Nažalost, predsjednik stranke Dobroslav Paraga toga se suprostavio iako je i njemu sve to bilo poznato. Kako je Paraga u svome stajalištu ustrajao u stranci je postupno dolazilo do sve napetije situacije. Dopredsjednik Ate Paradžik došao je do zaljučka kako je u HSP KOS ubacio ne samo Aliju Šiljka nego i Davorina Perinovića, koji su gotovo na svim političkim skupovima. Međutim, krajem svibnja mjeseca 1991. godine Dobroslav Paraga dobiva putem telefona poziv da HITNO otputuje u SAD kako bi se susreo sa nekim AMERIČKIM KONGRESMENIMA koji navodno podržavaju borbu hrvatskog naroda za uspostavu samostalne hrvatske države. I kako to inače biva, Paraga je odmah otputovao u SAD, ne izvjestivši nikoga u vodstvu stranke kamo putuje i iz kojih razloga. No dok je još Paraga boravio u SAD-u dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik i politički tajnik Krešimir Pavelić dobivaju od dužnosnika HSP-a Milana Vukovića iz SAD-a, a koji je bio paragina vza sa nekim kongresmenima, informaciju kako se Paraga sastao sa nekoliko kongresmena i dogovorio način borbe protiv komunističke Jugoslavije. dakako, taj dogovor mora ostati u strogoj tajnosti. Nakon nekoliko dana uže vodstvo HSP-a slučajno doznaje kako je Paraga iz SAd-a donio konkretan plan za osnivanje stranačke vojske, njezinom naoružavanju i financiranju. Dakako, službeno o tom planu nije htio upoznati predsjedništvo stranke niti središnji odbor, opravdajući takav postupak važnošću akcije koja mora ostati u najstrožoj tajnosti. Paraga je tvrdio kako Zbor narodne garde nije hrvatska vojska nego Tuđmanova ikako SAD želi rušiti Jugoslaviju, ali se tome Tuđman protivi. Iz tih razloga HSP mora osnovati Hrvatski obrambeni savz ( HOS ) koji će obnoviti NDH od Sutle do Drine, govorio je paraga pred nekim članovima najužeg vodstva stranke. Svjestan činjenice da jedna politička stranka ne može osnivati stranačku vojsku, jer bi se takav čin protivio pravnom poretku i ujedno bi bio usmjeren prema hrvatskim nacionalnim interesima, zbog toga je politički tajnik Krešimir Pavelić početkom srpnja mjeseca 1991. godine podnio ostavku i ujedno otišao iz stranke. Dopredsjednik HSP-a Ante paradžik imai je isto mišljenje glede osnivanja HOS-a ali je držao da ne treba davati ostavke i odlaziti iz stranke, nego u njoj ostati i unutar nje se boriti protiv Paragine samovolje. čak što više rekao je da se radi o "luđaku" koji je došao na gotovo, kojem se ne smije dopustiti da upropasti stranku i itu pretvori u svoje privatno poduzeće, koje će služiti njemi i tuđinskim interesima. Ante Paradžik, nakon svoje odluke da ostane u stranci, uspio se nametnuti Paragi svojim prijedlozima i od njega zatražio da kao dopredsjednik ujedno obavlja dužnost pročelnika ratnog stožera Hrvatske stranke prava. Da ne bi i sa Paradžikom došao u otvoreni s (Krešimir Pavelić 28.04.2008. (08:52)

Gospodine Paraga, Vi ste još u osmom mjesecu 1997. godine Međunarodnom sudu u Haagu poslali kaznenu prijavu protiv predsjednika RH Franje Tuđmana za ratne zločine u BiH, odnosno odgovornost za njih. Danas, kada razgovaramo za Ljiljan, javno ste obavješteni službeno, da je i na osnovu te Vaše prijave haško tužiteljstvo pokrenulo istragu protiv Tuđmana.
Kada ste to saznali ?

PARAGA: Još 1997., nakon što sam poslao svoju kaznenu prijavu, drugi čovjek Haaškog suda, zamjenik glavne tužiteljice Louise Arbour, Graham Blewit rekao mi je da je moja prijava uzeta u postupak, a nedavno mi je potvrđeno ( iz Haaga ) da istraga protiv Tuđmana traje. Ja to znam već duže vrijeme, a odlučio sam s tim izaći u javnost nakon što je to objavio i " New York Times", poslije čega sam čekao skoro tjedan dana da reagira Predsjednikov ured, no kako oni šute, odlučio sam obavijestiti javnost, da se vodi istraga protiv hrvatskog predsjednika zbog suagresije na BiH. Ja sam više puta kontaktirao s haškim istražiteljima, za što , također, imam i pismene potvrde, samo što ta pisma nije dopušteno javno objaviti jer haški istražitelji ne objavljuju čak ni kada se protiv nekoga podigne optužnica, i zato smatram da je ovo o istrazi protiv Tuđmana presedan, da tako nešto procuri u javnosti baš u slučaju hrvatskog predsjednika, jer je netko smatrao da je to potrebno.

Nećete valjda reći kako su američki Kongres i Senat protivnici Hrvatske, naprotiv ! Oni žele da mi postanemo pridruženi član NATO-a, ali tek kada Hrvatska ispuni određene uvjete : demokratski sustav, slobodu medija, poštovanje prava manjina, ljudska prava, dakle sve ono što hrvatski narod sam sebi želi, ali mu to ova vlast stalno oduzima, ili mu daje na kapaljke rekao je predsjednik HSP 1861 Dobroslav Paraga.

Bumerang, 30. 07. 1996.

PARAGA OSUDIO VLADINU TUŽBU PROTIV SRJ

Zagreb - Hrvatska stranka prava 1861. smatra da je tužba hrvatske Vlade protiv Savezne Republike Jugoslavije Međunarodnom sudu u Den Haagu pravni i politički promašaj. Podnošenjem tužbe hrvatska vlast želi skrenuti pozornost s pravih uzroka izbijanja rata u svrhu trenutačnih političkih probitaka i predstojeće predizborne kampanje, ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HSP 1861. Dobroslav Paraga.

Večernji list, 07. 07. 1999.

UHIĆEN ZBOG SURADNJE S HAAŠKIM SUDOM

Zagreb - Dobroslav Paraga, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861., svoje uhićenje na austrijsko - slovenskoj granici okarakterizirao je kao još jedan od nezakonitih postupaka kojima su izloženi kao demokratska oporba. Paraga je rekao da ne zna točno zbog čega je bio uhićen i zadržan u pritvoru 14 sati, jer mu nisu dali nikakav zapisnik s objašnjenjem, a ni potvrdu da je uopće bio pritvoren, ali da je jedna od pretpostavki da su austrijske vlasti u suradnji s hrvatskim tražile materjale koje je on trebao uručiti predstavnicima Haaškog suda, s kojima je imao zakazan sastanak u petak. Paraga je o postupku austrijskih vlasti izvjestio i Amnesty International , a najavio je ponovni odlazak u Austriju gdje će, bude li postojali pravni uvjeti za to, tužiti austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Paraga ksže da ga ništa ne može spriječiti u suradnji s Haaškim sudom, te da ne zna kada bi se ponovno trebao sastati s predstavnicima suda.

Večernji list, 10. 12. 1997.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE ČELNIKA HSP 1861.

PARAGA U KONGRESU

Zagreb- Vlada RH i dalje sustavno opstruira rad Haaškog suda, jer je činjenica da još uvijek u Zagrebu nije legaliziran ured Međunarodnog suda za ratne zločonce, kao što je to slučaj u Sarajevu i Beogradu. Rad Suda podržava Vijeće sigurnosti, SAD i Europska unija i oni će, kao i u slučaju desetorice Hrvata iz Viteza, ponovno svojim metodama prisiliti Vladu RH da poštuje obveze koje je potpisala u Daytonu - istaknuo je DOBROSLAV PARAGA, čelnik HSP-a 1861. u srijedu na konferenciji za novinare.
Nova ideja o konfederalnom povezivanju s BiH, kazuje Paraga, također svjedoči o animozitetu koji vladajuća stranka ima prema cjelovitoj Bosni, a inicijativa nije daleko ni od pokušaja obnove Jugoslavije. Što se tiče luke Ploče, čelnik HSP-a 1861. drži da se u hrvatskoj javnosti stvara lažna dilema da će davanjem na korištenje luke ona dobiti kolonijalan status, što je netočno. On je podsjetio kako nisu istiniti napisi u dijelu medija da Međunarodni sud traži ekshumaciju Mate Bobana i suđenje novinarima koji su pisali o svjedoćenju Mesića, jer je to više puta demantirano, ali se i dalje stvara senzacionalizam kojim se želi umanjiti važnost i objektivnost Suda.
Paraga je izvjestio kako je samo on od cijele hrvatske oporbe dobio poziv Odbora za nacionalnu sigurnost Kongresa SAD kojemu će, kako je upozorio, iznjeti primjere nepoštivanja demokracije i kršenje ljudskih prava u Hrvatskoj i zatražiti da se ponište posljednji izbori jer su, prema njegovoj ocijeni , bili neleguralni.

Slobodna Dalmacija, 23. listopada 1997.

Tekst : Pejo

U katerdalu jedne teške noći, uđoh
tiho i priđoh do oltara,

Sa zvonika jecahu zvona stara, htio
sam duši molitvom pomoći,

kad tamo pri tamnom visokom odru,
jedna žena gledaše u daljinu,

Tri su joj boje ovile haljinu, prepoznah
crvenu, bijelu, modru.

I reče mi tiho: Moli se, sinko, Nad
nama pletu neke čudne niti,

Hrvat je opet tako teško biti...